Top 34 pitanja za intervju s nutricionistom (2025.)

Pitanja za intervju s nutricionistom (dijetetičarom).

Ovdje su pitanja i odgovori za razgovor s nutricionistom (dijetetičarom) za brucoše, kao i za iskusne kandidate da dobiju posao iz snova.

---

1) Trebaju li tinejdžeri uzimati vitaminski dodatak kako bi podigli razinu svoje energije?

Beskorisno je davati vitaminski dodatak osim ako tinejdžer nije na niskokaloričnoj dijeti. Uvijek je bolje uzimati vitamin organski iz voća, povrća i zdravih masti.

Besplatno preuzimanje PDF-a: Pitanja i odgovori za intervju s nutricionistom

---

2) Koji je udio obroka najbolji za tinejdžera? 3 velika obroka dnevno ili 6 malih obroka dnevno?

Metabolizam tinejdžera je bolji nego kod odrasle osobe; preporučljivo je davati im mali obrok u redovitim intervalima, a ne velike obroke u dužem trajanju. Pomoći će im da održe visoku razinu energije cijeli dan i spriječit će ih da se prejedu u obrocima.

---

3) Objasnite što je BMR?

BMR znači bazalnu brzinu metabolizma; to je energija izražena u kalorijama koja je potrebna tijelu da bi funkcioniralo u mirovanju.

---

4) Kakva bi trebala biti dnevna prehrana za bolesnika s dijabetesom tipa 1?

Dijeta za dijabetes tipa 1 trebala bi uključivati

• Raznovrsna hrana koja sadrži nezasićene masti poput orašastih plodova, avokada i masne ribe
• Izbjegavajte prerađenu hranu
• Hrana bogata vlaknima
• Jedite više voća i povrća
• Uključite grah i leću u svoju prehranu
• Smanjite ili izbjegavajte unos soli, šećera i alkohola

---

5) Kakva bi trebala biti prehrana osobe koja želi smršaviti?

Dijeta za mršavljenje trebala bi biti-

• Nizak udio ugljikohidrata: kako biste brzo smršavili, možete pojesti malu porciju povrća i jedan komad voća dnevno i konzumirati oko 20-50 grama ugljikohidrata
• Smanjenje unosa kalorija i masti
• Ne preskačite obroke i doručak - to će vas dovesti u iskušenje da jedete više i može dovesti do prekomjernog debljanja
• Hrana bogata vlaknima, a manje kalorija
• Pijte puno vode tijekom dana i održavajte hidrataciju

---

6) Koja je formula za izračunavanje BMR (bazalne stope metabolizma)?

Harrisova benedictova jednadžba

• Za muškarce: [13.75 x težina] + [5 x visina] – [6.76 x dob] + 66
• Za žene: [9.56 x težina] + [1.85 x visina] – [4.68 x dob] + 655

---

7) Objasnite koja je razlika između dijetetičara i nutricionista?

Uloga nutricionista i dijetetičara je ista, obojica su zdravstveni djelatnici i daju vitalne informacije o zdravim prehrambenim navikama i dodacima prehrani, dijetetičar može biti nutricionist, ali nisu svi nutricionisti dijetetičari. Dijetetičari su registrirani i nacionalno priznati, dok je nutricionist općenitiji.

---

8) Koje je povrće najbolje za jelo?

Svo svježe povrće najbolje je za vašu prehranu; sadrži sve bitne hranjive tvari poput vlakana, kalija, folne kiseline, vitamina A, vitamina C i najvažnijeg niza antioksidansa koji mogu smanjiti rizik od raka.

---

9) Je li meso loše za zdravlje?

Meso je izvrstan izvor proteina, željeza i drugih bitnih nutrijenata. Međutim, treba ga peći ili peći na roštilju umjesto prženja kako bi izvukao maksimalnu korist za zdravlje.

---

10) Ako ne pijete mlijeko zbog intolerancije na laktozu gdje možete dobiti kalcij?

Ako ne konzumirate mlijeko zbog intolerancije na laktozu, kalcij možete unijeti iz nemasnog sira i jogurta, konzerviranih sardina, soka od naranče i žitarica.

---

11) Objasnite što su dobre, a što loše masti?

Masti se dijele u dvije kategorije, zasićene i nezasićene. Nezasićene masnoće su zdrave i smanjuju rizik od bolesti srca, dok su zasićene i transmasnoće loše i povećavaju rizik od srčanih bolesti.

---

12) Navedite zasićene i nezasićene namirnice?

• Zasićene masti: Sir, maslac, duboko pržena hrana, prerađeno ulje, masno meso
• Nezasićene ili dobre masti: Riba, masline, orasi i kikiriki, biljno ulje

---

13) Objasnite što je najvažnije zapamtiti u prehrani?

Najvažnija stvar u prehrani je umjerenost i raznovrsnost. Potrebno je konzumirati sve vrste hrane i to u umjerenim količinama, nikako u pretjeranim količinama.

---

14) Koliko vode treba pojedini potrošač dnevno?

• Muškarci: 13 šalica (3 litre) vode dnevno
• žene: 9 šalica (2.2 litre) vode dnevno

---

15) Koji je dobar izvor željeza?

Stopa apsorpcije željeza iz mesa, peradi i ribe veća je od željeza iz biljaka, kako biste dobili maksimalnu apsorpciju željeza, uz hranu bogatu željezom morate uzimati vitamin C poput citrusa ili jogurta.

---

16) Zašto su antioksidansi važni za vaše tijelo?

Antioksidansi su tvari koje mogu zaštititi stanice u vašem tijelu od slobodnih radikala. Slobodni radikali mogu oštetiti vaše stanice tkiva; nastaje kada su vaše tijelo ili stanice tkiva izložene određenim kemikalijama, zagađenju, zračenju itd.

---

17) Što su prehrambeni antioksidansi?

Dijetetski antioksidansi sastoje se od selena, vitamina A i srodnih karotenoida, vitamina C i E.

---

18) Interferiraju li dodaci kalcija s lijekovima?

Kalcij stupa u interakciju s nekoliko lijekova na različite načine poput antibiotika, diuretika, laksativa itd. Imat će učinak na proces apsorpcije lijekova ili obrnuto. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s liječnikom o njegovom unosu i o tome koliko ga dugo možete uzimati.

---

19) Je li u redu zamijeniti lijekove dodatkom prehrani kao što je zamjena lijekova za kolesterol niacinom?

Niacin je vitamin B3 (jaje, kikiriki, mlijeko) koji ima tendenciju smanjenja kolesterola u krvi, ali ako već uzimate lijekove koji snižavaju kolesterol, ne smijete ga zamijeniti visokim unosom vitamina B3 ili niacina.

---

20) Kakva bi trebala biti PKU dijeta?

PKU je genetski poremećaj koji se naziva fenilketonurija. Nedostaje mu enzim koji pretvara aminokiselinu fenilalanin u aminokiselinu tirozin, što dovodi do nakupljanja fenilalanina. Višak fenilalanina uzrokuje oštećenje mozga, pa bi djeca koja imaju PKU trebala izbjegavati hranu bogatu proteinima.

---

21) Objasnite koliki je unos proteina kod dijabetičara?

Oko 15-20% vaših dnevnih kalorija trebalo bi potjecati iz proteina. Međutim, dijabetičar neće imati nikakvu razliku u razini šećera s visokim unosom proteina, tako da može konzumirati hranu bogatu proteinima osim ako nema CKD (kroničnu bolest bubrega) povezanu s dijabetesom.

---

22) Objasnite koje jaje je hranjivije bijelo ili smeđe?

Oba jaja imaju istu nutritivnu vrijednost; bogate su proteinima, vitaminima i najvažnijim nutrijentom kolinom koji je odgovoran za razvoj i rad mozga. Jedno jaje može osigurati polovicu vaših dnevnih potreba za kolinom.

---

23) Objasnite kako se može izbjeći dijabetes tipa 2?

Dijabetes tipa 2 može se izbjeći tako

• Jedite međuobroke i obroke tijekom dana i nemojte dulje proći bez jela
• Ograničite se na hranu bogatu natrijem, mastima i šećerom
• Jedite više namirnica koje sadrže vlakna poput povrća, voća i cjelovitih žitarica
• Pijte vodu umjesto zaslađenih napitaka

---

24) Sadrže li koštice breskve cijanid?

Koštica breskve sadrži cijanid u obliku cijanogenih glikozida, sto grama vlažnih sjemenki breskve sadrži 88 mg cijanida. Dakle, ako pojedete cijelu košticu, unijeli biste oko 9 miligrama cijanida u obliku amigdalina koji je manje otrovan.

---

25) Navedite što bi trebala sadržavati uravnotežena prehrana odrasle osobe u jednom danu?

U jednom danu uravnotežena prehrana odrasle osobe trebala bi sadržavati

• Proteini - 50 grama
• Masnoća - 70 grama
• Ugljikohidrati - 310 grama
• Šećeri - 90 grama
• Natrij - 2.3 grama
• Dijetalna vlakna - 30 grama
• Zasićene masne kiseline – 24 grama
• Ukupna energija po danu – 8,700 kilodžula

---

26) Objasnite što su dijetalna vlakna i navedite neke od dobrih izvora dijetalnih vlakana?

Dijetalna vlakna sastoje se od jestivih dijelova biljaka koje tanko crijevo ne može ni apsorbirati ni probaviti te netaknute ulaze u debelo crijevo. Neki od dobrih izvora dijetalnih vlakana uključuju

• Voće: Kruške, jagode, kupine, naranče, maline i svo voće koje se može jesti bez guljenja vanjske kore
• Povrće: Prokulica, luk češnjak, grašak, zeleni grašak, brokula, kukuruz itd.
• Mahunarke: Slanutak, leća, grah i cjelovite žitarice

---

27) Navedite koje su glavne prednosti svakodnevnog unosa dijetalnih vlakana?

Prednosti korištenja dijetalnih vlakana su

• Povećajte rad crijeva: Dijetalna vlakna su netopiva vlakna koja povećavaju laksativno svojstvo crijeva i pomažu pojedincu da se oslobodi zatvora. Također bi moglo pomoći u smanjenju rizika od raka debelog crijeva; inhibiranje rasta tumorskih stanica pomoću zasićene masne kiseline, koja nastaje kada vlakna fermentiraju crijevne bakterije
• Smanjite razinu šećera u krvi: Također usporava apsorpciju razine glukoze u krvi ne dopuštajući potpunu probavu ugljikohidrata koje ste konzumirali
• Smanjite razinu kolesterola u krvi: Rižine ili zobene posije neki su od dobrih izvora dijetalnih vlakana koja sprječavaju masne kiseline da se pretvore u loš kolesterol i tako smanjuju rizik od koronarne bolesti srca (CHD).
• Daje osjećaj sitosti: Osim svih ovih dobrobiti, postoje neke dodatne dobrobiti za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretile osobe koje nemaju osjećaj sitosti što rezultira prekomjernom konzumacijom hrane. Dijetalna vlakna daju osjećaj sitosti bez dodavanja dodatnih kalorija i također smanjuju razinu masti u tijelu

---

28) Navedite neke od prehrambenih minerala uključenih u naš dnevni unos?

Neki od minerala uključenih u naš dnevni unos uključuju

• Kalcij: mlijeko i mliječni proizvodi (700 mg/dan)
• Magnezij: zeleno povrće i orašasti plodovi (150-500 mg/dan)
• Fosfor: meso, riba, mliječni proizvodi (550mg/dan)
• Klorid: sol i slana hrana (bez fiksne vrijednosti)
• Kobalt: plodovi mora, meso i mliječni proizvodi (bez fiksne vrijednosti)
• Jod: morski plodovi, školjke, ulje jetre bakalara i mlijeko (130 ug/dan)
• Fluorid: plodovi mora, čaj i voda (bez fiksne vrijednosti)
• Natrij: Sol, sir, juhe (575 – 3500 mg/dan)
• Željezo: meso, sušeno voće, zeleno povrće + vit C (9-20 mg/dan)
• Mangan: čaj (1-10gm/dan)
• Molibden: meso, žitarice i mlijeko (bez fiksne vrijednosti)
• Cink: plodovi mora, jaja, mahunarke (9.5 mg/dan)
• Selen: plodovi mora, žitarice (55ug/dan)

---

29) Što je GMO i koje su prednosti i mane GMO hrane?

GMO je kratica za genetski modificiranu hranu, ova vrsta hrane je umjetno uzgojena pod nadzorom kako bi se dobila hrana željene količine i kvalitete.

Pros:

• Jako ispitano: Intenzivno i jezivo testiranje na životinjama, znanstveno dokazano da je GMO siguran za konzumaciju
• Utjecaj na uzgoj: GMO omogućuje biljkama modificiranje i rast čak i u najbizarnijim uvjetima
• Jeftinija hrana: Lakši proces uzgoja znači jeftiniju hranu
• Povećana nutritivna vrijednost: Pomaže u dobivanju hrane visoke nutritivne vrijednosti

Cons:

• Zdravstveni problemi: Ne postoje čvrsti dokazi koji govore da GMO nema dugoročni učinak na zdravlje ljudi
• Etika: Postoji grupa ljudi koja vjeruje da je GMO praksa nezakonita i neetična
• Pitanja sigurnosti: FDA ne tretira GMO ništa drugačije od konvencionalne hrane; u praksi se ne primjenjuju posebni sigurnosni propisi ili upozorenja
• Potreba za naljepnicama: Ne prije desetak godina, doneseno je pravilo da se označavaju sve GMO biljke, jer je bilo nemoguće razlučiti koja je GMO, a koja obična.

---

30) Je li dobro izbjegavati masnoće za mršavljenje?

Ovisi o vrsti masti koju izbjegavate. Ako izbjegavate zasićene masti, to je dobro. U suprotnom, može doći do štetnih učinaka jer su masti jednako važne za funkcioniranje tijela. Znanstveno je dokazano da 35% vaših dnevnih kalorija treba dolaziti iz masti (djevičansko maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke i prirodni maslac od orašastih plodova).

---

31) Koliki bi trebao biti unos povrća za nevegetarijance?

Iako meso i jaja imaju svoje prednosti, potrebno je uključiti malo povrća na svoju ne-povrćnu trpezu. Kako bi imali cjelovitu prehranu, nevegetarijanci bi trebali uključivati ​​najmanje pet do šest obroka biljnog porijekla tjedno koristeći leću, grah ili organski tofu kao izvor proteina.

---

32) Navedite neke od izvora antioksidansa?

Antioksidans eliminira toksine prisutne u našem tijelu, neki od bogatih izvora antioksidansa su

• Bobice
• Brokula
• Češnjak
• rajčice
• Zeleni čaj

---

33) Koje su prednosti začina u hrani?

Začini ne samo da dodaju okus našoj hrani, već daju i hranjivu vrijednost

• ružmarin: Sadrži eterična hlapljiva ulja i bogata je mineralima i vitaminom B. Koristi se kod poremećaja diuretike, nadutosti i neuralgičnih bolova itd.
• Cummins: Sadrži fitonutrijente, eterično ulje i antioksidanse
• Lovorov list: Vrlo je dobar izvor mnogih vitamina poput niacina, piridoksina, pantotenske kiseline itd.
• Cimet: Ima najveću količinu antioksidansa od bilo kojeg drugog izvora pronađenog u prirodi. Koristi se kao antiseptik za zube i desni
• Sjemenke gorušice: Također su bogate hranjivim tvarima, antioksidansima i vitaminima B-kompleksa
• Sjemenke korijandera: Bogata je mineralima poput bakra, kalcija, kalija, mangana itd.
• Šafran: Također sadrži antioksidativna i antidepresivna svojstva
• Sjemenke piskavice: Piskavica je bogat izvor minerala, vitamina i fitonutrijenata. Osim toga, bogat su izvor dijetalnih vlakana, a koriste se za liječenje probavnih problema, snižavanje kolesterola i bronhitisa
• Klinčić: Smatra se dobrim izvorom vitamina poput vitamina A i karotena, ali treba ga konzumirati u malim porcijama jer može izazvati kiselost i osjećaj peckanja ako se uzme u prekomjernoj količini. Djeluje protuupalno i smanjuje razinu glukoze u krvi kod dijabetičara.
• Kardamom: Sadrži eterična hlapljiva ulja i bogata je mineralima. Koristi se kao antioksidans.

---

34) Kada dodaci prehrani mogu biti štetni za pojedinca?

Dodatak prehrani može biti štetan u sljedećim stanjima

• Korištenje dodatka uz lijekove
• Zamjena dopune propisanog lijeka bez savjetovanja s liječnikom
• Uzimanje viška vitamina poput vitamina A, D ili minerala poput željeza